Home » Poslovice » Narodne Poslovice

Narodne Poslovice

poslovice


advertisement

Poslovica je sažeta izreka koja izriče životnu mudrost ili mudru misao, ponekad stilski naglašeno (bilo cinično ili duhovito), ili pak pjesnički u rimi.

NARODNE POSLOVICE

  • Koliko je od zemlje do neba, toliko je od nečovjeka do čovjeka.
  • Nije blago ni srebro ni zlato,već je blago što je srcu drago.
  • Ko se o mlijeko opeče, taj i u jogurt duva.
  • Gdje se konji biju i igraju,tu magarcu nigdje mjesta nema.
  • Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara.
  • Ko rano rani, dijve sreće grabi.
  • Ko drugome jamu kopa sam u nju upada.
  • Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
  • Jedno jedino dobro djelo poništava hiljade zlodjela.
    Ćutanje zlata vrijedi!
  • Po jutru se dan poznaje.
  • Gdje mačke nema,tu miševi kolo vode.
  • Više vrijedi onaj ko zna slušati, nego onaj ko zna govoriti.
  • Sve se znade šta je i kako je:svako djelo dođe na vidjelo.
  • Od inata nema goreg zanata.
  • U laži su kratke noge.
  • Svaka ptica svome jatu leti.
  • Lakše je steći nego sačuvati.
  • Na mladima svijet ostaje.
  • Dobro je teško vidjeti, a lako se pozna…
  • Čovjek se pozna u tri slučaja: u jelu, u bogatstvu i u pijanstvu.
  • Bolje je s mudrim plakati, nego sa budalom pjevati.
  • Ko laže za tebe, lagaće i protiv tebe.
  • Ko želi da pjeva, uvijek će naći pjesmu.
  • Riječi treba mjeriti a ne brojati.
  • Ko lopovu gleda kroz prste i sam je lopov.
  • Onome, ko umije da čeka, vremenom sve dolazi.
  • Riječi su kao pčele, one su istovremeno i med i žaoka.
  • Ko zavisi od drugog, treba i njegovom psu da se umiljava.
  • Učenje je svjetlost.
  • Ljudi se najviše muče zbog hljeba i ljubavi.
  • Mnogi ljudi su kao satovi: pokazuju jedno vrijeme, a otkucavaju drugo.
  • Izreke su ukras govora.
  • Mnogo znati, znači prije vremena ostariti.
  • Bivši prijatelj je gori nego neprijatelj.
  • Pametni ljudi uče se na tudjim greškama, budale na vlastitim.
  • Ko se pred jednim klanja, pokazuje drugom ledja.
  • Prijatelj je najbolja imovina u životu.
  • Srećan je onaj koji sjedi u svojoj kući.
  • O neprijatelju ne govori zlo, nego misli.
  • Ili ne pokušavaj, ili dovrši.
  • Svojstvo je ludosti tudje mane vidjeti, a svoje zaboraviti.
  • Oboje je zlo: i svima vjerovati, i nikome.
  • Slogom rastu male stvari, neslogom se i najveće raspadaju.
  • Svako ima prava koliko ima moći.
  • Bogatstvo mijenja ćud, rjetko nabolje.
  • Veliku sreću prati zavist.
  • Dobar čovjek uijvek ostaje početnik.
  • Ravnodušnost je najbolji način u brigama.
  • Što ljudi imaju više, to više žele.
  • Prijatelju i neprijatelju daj uijvek dobar savjet, jer prijatelj ga prihvata, a neprijatelj otklanja.
  • Počni! Započeto je pola djela.
  • Bol se svlada strpljivošću.
  • Čisti računi – dobri prijatelji.
  • Čuvaj se mnogih ako se ne bojiš pojedinaca.
  • Čuvaj se tihe vode i psa koji ćuti.
  • Dragom često opraštaj, sebi nikad.
  • Dok živiš, dolikuje ti da se nadaš.
  • Glad očiju nema.
  • Ako nemaš ljekara, neka ti ljekar bude ovo troje: vedra duša, odmor i umjeren način života.
  • Bolje je biti jedan dan pijetao nego mjesec dana kokoš.
  • Gdje se ne jede i ne pije, tu ljubavi nije.
  • Gledi ko mačić u tiče (kada netko nekoga požudno gleda).
  • Daleko od očiju, daleko od srca.

OBITELJ – SRODSTVO – PRIJATELJSTVO LJUBAV

  • Bolje je biti jedan dan pijetao nego mjesec dana kokoš.
  • Gdje se ne jede i ne pije, tu ljubavi nije.
  • Gledi ko mačić u tiče (kada netko nekoga požudno gleda).
  • Daleko od očiju, daleko od srca.
  • Dok srce ne zaboli, ne može oko zaplakati.
  • Jezik laže, srce istinu kaže.
    Kada se stara klada upali i djedica panj raspali, dugo drže vatru.
  • Ljubav je lijepa ali je slijepa.
  • Šuga i ljubav ne mogu se sakriti.

SVADBA I BRAK

  • Pijanoj mladi mili djeverovi.
  • “Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine. “
  • Ko nije kuću gradio i kćer udavao, taj ne zna što je trošak.
  • Trista, bez popa ništa (trista svatova, ali za vjenčanje treba i pop).
  • Ko će udat curicu, valja prodat junicu.
  • Ko he ženit momčića, valja prodat vočića.
  • Ako si se ti iz šale ženio, ja sam se od zbilje udala (kaže žena čovjeku  koji se pokajao).
  • Žena drži tri kućna stuba, a muž samo jedan.
  • Žena nosi muža na licu, a muž ženu na košulji.
  • Muž je glava a žena je srce kuće.
  • Našla vreća zakrpu (kaže se kada se dvoje bijednih uzmu).
  • Nije se oženio, već se oledio (kaže se za čovjeka koji se rđavo oženi).
  • Nije se udala, već se zarobila (kaže se za djevojku koja se u zlo uda).
  • Pijana žena, trijezan muž, gotova svađa.
  • Radnja je za čovjeka, štednja za ženu.
  • Sastalo se zlo i gore da se malo razgovore (kad se sastanu muž i ženaoboje nevaljali).
  • Srecnome žene umiru a nesretnom kobile crkavaju.
  • Uzeh vraga sve zbog blaga, blago nesta, vrag mi osta (kada se netko ženi zbog miraza).
  • Teško mužu koji žene nema, a još teže koji se s vragom nateže (sa zlom  ženom).
  • Za nevolju babu vode kad djevojke ne nahode.
  • Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.

RODITELJI I DJECA

  • Bolje od muža do muža, nego od sina do sina (bolje se preudavati nego pasti sinovima na vrat).
  • Dijete mnogo milovan, nikad dobro vasnitano.
  • Dosta jedan, malo sedam (kaže se za djecu: ako je nevaljalo dosta je i jedno,  a ako su dobra djeca, i sedam ih je malo).
  • Ko nije tučen, Iije naučen (misli se na djecu).
  • Mala djeca, mala briga; velika djeca, velika briga.
  • Ne znaš ti, majko, kako je teško dijete roditi (reče kći majci).
  • Od zla roda nek nije poroda.
  • Plaća lanjsko veselje (kaže se za ženu kada se uz muke prvi put porađa).
  • Blago sinu na majčinu krilu, a narodu na ognjištu milu.
  • Dobroj materi i pastorci su sinovi.
  • Đe će vražja kokoš izleći božijeg pijetla.
  • Iver ne pada daleko od klade.
  • Kakvo zvono, takav glas; kakvo žito, takav klas.
  • Kakvo drvo, takav klin; kakav otac takav sin.
  • Majka na jedna vrata istjera a na druga primi.
  • Majka kćer i bije i kara, al ‘se ipak s njom razgovara.
  • Majka tukla, majka bila, al ‘je ipak meni mila.
  • Majka jednom rukom bije a drugom miluje.
  • Ne daj mi, Bože, ono što mi majka misli, već mi daj ono što mi žena misli (kada je čovjek izvan kuće, majka misli na nesreću a žena misli da je otišao kod druge).
  • Od zla oca još od gore majke (ne mogu ni djeca biti valjana).
  • Čovjek želi da je od svakog bolji, a samo od svog sina da je gori.

BRAĆA

  • Ako smo i braća, nijesu nam kese sestre.
  • Brat brata na jamu vodi, ali ga u nju ne gura.
  • Gdje se bratska srca slože, i olovo plivat ‘može.
  • Đe nije braće, nije ni svađe. Ko ne voli svoga brata, onog tuđa biju vrata.
  • Ko neće brata za brata, taj će tuđina za gospodara.
  • Nesložen braća, propala kuća.
  • Složna braća i u petak meso jedu, a nesložna ni na Božić.
  • Sela prođoh – tri jarana nađoh, svijet prođoh – al ‘brata ne nađoh.
  • Da je dobar brat i Bog bi ga imao.
  • Ako zlotvora nemaš, majka će ti ga roditi.
  • Brat bratu najdublje oči vadi.

SRODSTVO

  • Bliža je košulja nego haljina.
  • Vrana vrani oči ne vadi (svoj na svoga neće).
  • Vuk na vuka ni u toru neće (svoj na svoga ni u najvećoj nevolji neće udari).
  • Drvo se na drvo naslanja a svoj na svoga (a čovjek na čovjeka).
  • Đe dođe nevjesta, zaovi nema mjesta (neka se uda i bježi iz kuće).
  • Jetrvice braću dijele.
  • Kazali su naši stari, da za tuđa tuđ ne mari.
  • Ko se na svoga tuži, sam sebe ruži.
  • Koliko je bijelijeh vrana, toliko je dobrijeh maćeha.
  • Lako je onome kome je Bog ujak.
  • Majka kćerku kara, snaši prigovara.
  • Maćeha zla utjeha.
  • Nije ni on tikva bez korijena (kaže se za nekoga za koga se misli da nema nikog svoga, a on ima i braće i sestara ili drugi dobar oslonac).
  • Sa svojim jedi i pij ali nikakva posla nemaj.
  • Svinje se kolju između sebe, ali kako kurjaka opaze, one se sve slože na njega.
  • Teško domu u kom sloge nema, i junaku u bratstvu nejaku.

ŽENA

  • Da joj zašiješ usta, na stražnjicu bi progovorila (kaže se za lajavu ženu).
  • Dobro je ponekad i (pametnu) ženu poslušati.
  • Žena pijanica – gotova bludnica.
  • Žena se uzda u plač, a lopov u krivokletstvo.
  • Žena će samo onu tajnu sačuvati koju ne zna.
  • Ženi, zmiji i mački ne treba vjerovati ni kada su mrtve.
  • Ženu, djecu i psa treba biti i hraniti.
  • Ženu, pušku i konja može čovjek pokazati, ali u naruc ne davati.
  • Kada žena plače, pitaj je šta hoće.
  • Lajava žena, često puta bijena.
  • Lakše je sačuvati zeca u gori nego ženu na domu.
  • Najgora žena vrijedi pedeset groša, a dobra se nikakvim novcima platiti ne može.
  • Ne daj kobile u najam, niti puštaj ženu na sajam.
  • Ni u moru mjere, ni u ženi vjere.
  • Opasala se jezikom, ko kuja repom (kaže se za lajavu ženu).
  • Pruža pogan jezik kao krava posran rep (kaže se za neko Jezičavi čeljade koje druge grdi i ruži poganim riječima).
  • Sačuvaj me, Bože, od rđave zemlje i zle žene.
  • Sačuvaj nas, Bože, brkate žene i ćosav čovjeka.
  • Što žena da mužu i krmku, dvostruko he joj se vratiti.
  • Pridrži mi, seko, kopile da se one kurve napsujem.

PRIJATELJSTVO

  • Ako nađeš prijatelje nove, ne zaboravi stare.
  • Bolje je neprijatelju po smrti ostaviti, nego od prijatelja za života iskati.
  • Bolje u susjedstvu prijatelj, nego u svijetu brat.
  • Drž ‘se nova puta i stara prijatelja.
  • Dok sa nekim vreću brašna ne pojedeš, ne možeš ga upoznati.
  • Čovjek čovjeka ne može poznati dok sa njim džak soli ne izede.
  • Zlo godište roda ište, a nevolja prijatelja.
  • Ko se od ljudi krije, bolje da ga nije.
  • Tko ima prijatelja, ima i dušmana.
  • Ne vjeruj prijatelju za trpezom nego na vratima od tamnice.
  • Ne druži se s onim s kojima se ne možeš počupati (za drugarstvo treba tražiti sebi ravnoga).
  • Nesta vina, nesta razgovora; nesta blaga, nesta prijatelja.
  • Sačuvaj me, Bože, od prijatelja, a od neprijatelja sam ću se čuvati.
  • U starom neprijatelju nikad prijatelja.

ŽIVOT

  • Bogu božje, caru carevo,
  • Svoje ne dam, tuđe ne diram,
  • Svoje branim, radim pa imam.
  • Đe mačke nema, tu miševi kolo vode.
  • Đe su mnoge babice, tu su djeca kilava.
  • Kome domaćinu pola čeljadi ne moli Boga za smrt a polovina za život, taj nije dobar domaćin (već mlakonja i nesposobnjaković).
  • S glave riba smrdi (do stariješine sve stoji).
  • Kada mačka nije u kući, miševi kolo vode.
  • Teško kući đe lud zapovijeda.
  • Ne zna onaj koji kusa, već ovaj koji drobi.

SLUGA

  • Badava se ni Kristov grob ne čuva.
  • Bolje je dobroga služiti nego rđavu zapovijedati.
  • Za hranu služi samo pseto a ne i čovjek.
  • Ko nije služio, ne umije ni zapovjedati.
  • Koju vodu moraš piti, nemoj je mutiti.
  • Svježi konja đe gospodar kaže, pa makar ga raski-dali vuci.
  • Teško je tuđu kuću služiti, a još je teže svoju steći.
  • U mlađega pogovora nema (ima da sluša).
  • Čiji hljeb jedeš, onoga i pjesmu pjevaj.
  • Nije ni on tikva bez korijena (kaže se za nekoga za koga se misli da nema nikog svoga, a on ima i braće i sestara ili drugi dobar oslonac).
  • Sa svojim jedi i pij ali nikakva posla nemaj.
  • Teško domu u kom sloge nema, i junaku u bratstvu nejaku.

ODJEĆA

  • Nije svaka kapa za svačiju glavu.
  • Obuci krmku zlato, on he opet u blato.
  • Odijeća ne čini čovjeka čovjekom.
  • Sve su seke u nedjelju lijepe.
  • Šareno i budali je drago.

PUTOVANJE

  • Bolje je i dva puta zapitati nego jedanput zalu-tati.
  • Bolje se sa pola puta vratiti nego na kraju vrat slomiti.
  • Bolje se ciganski voziti nego gospodski hoditi.
  • Ko pita, ne skita.
  • Pametan polako ide a brzo dođe.
  • Preko preče, naokolo bliže.

GOSTOPRIMSTVO

  • Gost i riba treći dan smrde.
  • Da su bolji gosti, bila bi bolja i čast.
  • Dobro mi došao, kad te đavo donio (kaže se nemilu gostu).
  • Dođe gost pa razori post.
  • Dođoše divlji pa rašćeraše pitome.
  • Donesi sobom, pa sjedi sa mnom.
  • Donijela u ruci, odnijela u guzi (kaže se za gošću koja je ostala u gostima duže nego što treba).
  • Najmilija gosta tri dana dosta.
  • Nezvan došao, nepočašćen pošao.
  • Nezvani gost mjesto za vratima.
  • Nije što mislite, no što vidite (kaže domaćin gostima kada ih nudi jelom a oni se nećkaju, očekujući nešto bolje).
  • Nuđenu gostu brojeni zalogaji (koga domaćin često nudi za trpezom, na onoga gleda kako jede i broji mu zalogaje).
  • Pogledaj mu na obuću, pa ga puštaj u kuću.
  • Sita gosta teško je počastiti.

JELO, PIĆE, PIJANSTVO

  • Ako ne umijem napiti (nazdraviti), a ja umijem popiti.
  • Ako je malo mlijeka, blizu je rijeka.
  • Ako si gladan, pogladi se po trbuhu.
  • Besnu psetu i pijanu čovjeku uvijek se treba s guta skloniti.
  • Bolje je mrtav pijan nego mrtav trijezan.
  • Veće oči od trbuha (kaže se za proždrljivca).
  • Više je dana nego kobasica (ne valja pojesti sve za jedan dan).
  • Više je ljudi pomrlo od jela i pića nego od gladi i žeđi ..
  • Voda nije ni u čizmi dobra (kažu pijanci).
  • Glad i kurjaka iz šume išćeram.
  • Gladnom čovjeku slatke su i divljake.
  • Gora je glad od kuge.
  • Da zna kadija šta je rakija, on bi mjesto ćitapu (knjige) držao bardak pod glavom (kažu pijanci).
  • Da je meni i polosa vina, samo nek je krčmarica mlada.
  • Drž ‘se, proja, na svadbi sam bila (kaže se stidljivoj ženi koja je bila na
  • gozbi u tuđoj kući pa ponovo jede kod svoje kuće).
  • Đe se pije, primakni se; đe se bije, odmakni se.
  • Đe cigani piju, onđe je dobro vino.
  • Đe dvojica jedu, ima i za trećeg.
  • I car legne da se jelo slegne.
  • Kakav si na jelu, onakav si na dijelu.
  • Ko pomnogo pije, po glavi se bije.
  • Kratka večera – dug život.
  • Kruha današnjega – vina godišnjega.
  • Liže kao mačka, a ždere kao vuk (kad se ko za vrijeme jela stidi a ovamo jede za dvojicu).
  • Malo jede, ali se lijepo nosi.
  • Ne zove se pijanica onaj koji mnogo popije, nego onaj koji se opije.
  • Ne igra suknjica već sita guzica.
  • Ne jede ni vuk svaki dan mesa.
  • Ne živimo da jedemo, već jedemo da živimo.
  • Nema grijeha u jelu već u zlu djelu.
  • Nema osobe bez crvena vinca.
  • Nijesam pijanica, ma mi je mila kapljica.
  • Od jeftina mesa čorba za plot (ili. .. za vrata).
  • Od čega sit, od toga i debeo (kaže se za one kojima svako jelo prija).
  • Pijana čovjeka i Bog čuva.
  • Pijanom se i vlak s puta uklanja.
  • Pojeo bi masno deku na Veliki petak (kaže se za velike proždrljivci).
  • Sir koji plače i rakija koja skače, valjaju (mastan sir i jaka rakija).
  • Sit gladnome ne vjeruje.
  • Hvala, Bože, i na čorbi, a meso ću odspavati (kaže siromah).
  • Sa prijateljem jedi i pij da mu je slađe, a sa nepri-jateljem da mu je manje.
  • Što trijezan misli, pijan govori.

BORBA

  • Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka.
  • Bolje i ranjen nego ubijen.
  • Bolje u grob no biti rob.
  • Dok je raje i muka, biće i hajduka.
  • Junačka mati prva zaplače.
  • Tko želi rat, rat mu u kući.
  • Ko je blizu granice, taj je blizu tamnice.
  • Kuda vojska prolazi, trava ne raste.
  • Ludi boj biju, mudri vino piju.
  • Na muci se poznaju junaci.
  • Ne čeka vojska dok se kobila ispiša.
  • Pošalji ludu na vojsku, pa sjedi i plači.
  • Robom ikad, grobom nikad.
  • Teško zemlji kuda vojska prođe.
  • Teško onome ko neprijatelja na pragu čeka.

BOG

  • Bog daje da se grešnik kaje.
  • Bog dao, Bog uzeo.
  • Bog zatvorio jedna vrata a otvorio stotinu.
  • Bog nikome dužan ne ostaje.
  • Bog oprašta grijehove, a car dugove.
  • Bogu božije, caru carevo, a nama što ostane.
  • Boj se zloga kao Boga.
  • Kada Bog koga hoće da kazni, najprije mu uzme pamet.
  • Ko se čuva, i Bog ga čuva.
  • Moli Boga i radi pa se ne boj gladi.
  • Ne boji se svaka šuša Boga već batine.
  • Svačija je sila do vremena, a Božja do vijeka.
  • Sila Boga ne moli, a pravda ne pita.

ĐAVO

  • Bolje je i prazna torba nego li đavo u torbi.
  • Došao vrag po svoje (kaže se kada netko iznenada zapadne u nevolju).
  • Đavo niti ore niti kopa već smišlja zlo.
  • Ko s đavolom tikve sadi, o glavu mu se lupaju.
  • Ne traži vraga da ne bude jada.
  • Neki se vrag boji križa a neki toljage.
  • Sjedi s mirom, a prođi se vraga, nit ‘ga goni nit’ mu traži traga.
Tagovano kao: ,
Komentari
Pratite nas
dvorci
Najnovije na Pixelizam.com
Prijatelji stranice
dobro
Napreduj.com