Home » Poslovice » Narodne Poslovice

Narodne Poslovice

Poslovica je sažeta izreka koja izriče životnu mudrost ili mudru misao, ponekad stilski naglašeno (bilo cinično ili duhovito), ili pak pjesnički u rimi.

NARODNE POSLOVICE

Koliko je od zemlje do neba, toliko je od nečovjeka do čovjeka.
Nije blago ni srebro ni zlato,već je blago što je srcu drago.
Ko se o mlijeko opeče, taj i u jogurt duva.
Gdje se konji biju i igraju,tu magarcu nigdje mjesta nema.
Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara.
Ko rano rani, dijve sreće grabi.
Ko drugome jamu kopa sam u nju upada.
Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
Jedno jedino dobro djelo poništava hiljade zlodjela.
Ćutanje zlata vrijedi!
Po jutru se dan poznaje.
Gdje mačke nema,tu miševi kolo vode.
Više vrijedi onaj ko zna slušati, nego onaj ko zna govoriti.
Sve se znade šta je i kako je:svako djelo dođe na vidjelo.
Od inata nema goreg zanata.
U laži su kratke noge.
Svaka ptica svome jatu leti.
Lakše je steći nego sačuvati.
Na mladima svijet ostaje.
Dobro je teško vidjeti, a lako se pozna…
Čovjek se pozna u tri slučaja: u jelu, u bogatstvu i u pijanstvu.
Bolje je s mudrim plakati, nego sa budalom pjevati.
Ko laže za tebe, lagaće i protiv tebe.
Ko želi da pjeva, uvijek će naći pjesmu.
Riječi treba mjeriti a ne brojati.
Ko lopovu gleda kroz prste i sam je lopov.
Onome, ko umije da čeka, vremenom sve dolazi.
Riječi su kao pčele, one su istovremeno i med i žaoka.
Ko zavisi od drugog, treba i njegovom psu da se umiljava.
Učenje je svjetlost.
Ljudi se najviše muče zbog hljeba i ljubavi.
Mnogi ljudi su kao satovi: pokazuju jedno vrijeme, a otkucavaju drugo.
Izreke su ukras govora.
Mnogo znati, znači prije vremena ostariti.
Bivši prijatelj je gori nego neprijatelj.
Pametni ljudi uče se na tudjim greškama, budale na vlastitim.
Ko se pred jednim klanja, pokazuje drugom ledja.
Prijatelj je najbolja imovina u životu.
Srećan je onaj koji sjedi u svojoj kući.
O neprijatelju ne govori zlo, nego misli.
Ili ne pokušavaj, ili dovrši.
Svojstvo je ludosti tudje mane vidjeti, a svoje zaboraviti.
Oboje je zlo: i svima vjerovati, i nikome.
Slogom rastu male stvari, neslogom se i najveće raspadaju.
Svako ima prava koliko ima moći.
Bogatstvo mijenja ćud, rjetko nabolje.
Veliku sreću prati zavist.
Dobar čovjek uijvek ostaje početnik.
Ravnodušnost je najbolji način u brigama.
Što ljudi imaju više, to više žele.
Prijatelju i neprijatelju daj uijvek dobar savjet, jer prijatelj ga prihvata, a neprijatelj otklanja.
Počni! Započeto je pola djela.
Bol se svlada strpljivošću.
Čisti računi – dobri prijatelji.
Čuvaj se mnogih ako se ne bojiš pojedinaca.
Čuvaj se tihe vode i psa koji ćuti.
Dragom često opraštaj, sebi nikad.
Dok živiš, dolikuje ti da se nadaš.
Glad očiju nema.
Ako nemaš ljekara, neka ti ljekar bude ovo troje: vedra duša, odmor i umjeren način života.
Bolje je biti jedan dan pijetao nego mjesec dana kokoš.
Gdje se ne jede i ne pije, tu ljubavi nije.
Gledi ko mačić u tiče (kada netko nekoga požudno gleda).
Daleko od očiju, daleko od srca.

OBITELJ – SRODSTVO – PRIJATELJSTVO LJUBAV

Bolje je biti jedan dan pijetao nego mjesec dana kokoš.
Gdje se ne jede i ne pije, tu ljubavi nije.
Gledi ko mačić u tiče (kada netko nekoga požudno gleda).
Daleko od očiju, daleko od srca.
Dok srce ne zaboli, ne može oko zaplakati.
Jezik laže, srce istinu kaže.
Kada se stara klada upali i djedica panj raspali, dugo drže vatru.
Ljubav je lijepa ali je slijepa.
Šuga i ljubav ne mogu se sakriti.

SVADBA I BRAK

Pijanoj mladi mili djeverovi.
“Tako vrat ja ne slomila s ove konjine, redom ćemo u planinu svake godine. “
Ko nije kuću gradio i kćer udavao, taj ne zna što je trošak.
Trista, bez popa ništa (trista svatova, ali za vjenčanje treba i pop).
Ko će udat curicu, valja prodat junicu.
Ko he ženit momčića, valja prodat vočića.
Ako si se ti iz šale ženio, ja sam se od zbilje udala (kaže žena čovjeku koji se pokajao).
Žena drži tri kućna stuba, a muž samo jedan.
Žena nosi muža na licu, a muž ženu na košulji.
Muž je glava a žena je srce kuće.
Našla vreća zakrpu (kaže se kada se dvoje bijednih uzmu).
Nije se oženio, već se oledio (kaže se za čovjeka koji se rđavo oženi).
Nije se udala, već se zarobila (kaže se za djevojku koja se u zlo uda).
Pijana žena, trijezan muž, gotova svađa.
Radnja je za čovjeka, štednja za ženu.
Sastalo se zlo i gore da se malo razgovore (kad se sastanu muž i ženaoboje nevaljali).
Srecnome žene umiru a nesretnom kobile crkavaju.
Uzeh vraga sve zbog blaga, blago nesta, vrag mi osta (kada se netko ženi zbog miraza).
Teško mužu koji žene nema, a još teže koji se s vragom nateže (sa zlom ženom).
Za nevolju babu vode kad djevojke ne nahode.
Dokle ti je kod majčice, mirnija je od ovčice; a kada se s mužem združi, od aršina jezik pruži.

RODITELJI I DJECA

Bolje od muža do muža, nego od sina do sina (bolje se preudavati nego pasti sinovima na vrat).
Dijete mnogo milovan, nikad dobro vasnitano.
Dosta jedan, malo sedam (kaže se za djecu: ako je nevaljalo dosta je i jedno, a ako su dobra djeca, i sedam ih je malo).
Ko nije tučen, Iije naučen (misli se na djecu).
Mala djeca, mala briga; velika djeca, velika briga.
Ne znaš ti, majko, kako je teško dijete roditi (reče kći majci).
Od zla roda nek nije poroda.
Plaća lanjsko veselje (kaže se za ženu kada se uz muke prvi put porađa).
Blago sinu na majčinu krilu, a narodu na ognjištu milu.
Dobroj materi i pastorci su sinovi.
Đe će vražja kokoš izleći božijeg pijetla.
Iver ne pada daleko od klade.
Kakvo zvono, takav glas; kakvo žito, takav klas.
Kakvo drvo, takav klin; kakav otac takav sin.
Majka na jedna vrata istjera a na druga primi.
Majka kćer i bije i kara, al ‘se ipak s njom razgovara.
Majka tukla, majka bila, al ‘je ipak meni mila.
Majka jednom rukom bije a drugom miluje.
Ne daj mi, Bože, ono što mi majka misli, već mi daj ono što mi žena misli (kada je čovjek izvan kuće, majka misli na nesreću a žena misli da je otišao kod druge).
Od zla oca još od gore majke (ne mogu ni djeca biti valjana).
Čovjek želi da je od svakog bolji, a samo od svog sina da je gori.

BRAĆA

Ako smo i braća, nijesu nam kese sestre.
Brat brata na jamu vodi, ali ga u nju ne gura.
Gdje se bratska srca slože, i olovo plivat ‘može.
Đe nije braće, nije ni svađe. Ko ne voli svoga brata, onog tuđa biju vrata.
Ko neće brata za brata, taj će tuđina za gospodara.
Nesložen braća, propala kuća.
Složna braća i u petak meso jedu, a nesložna ni na Božić.
Sela prođoh – tri jarana nađoh, svijet prođoh – al ‘brata ne nađoh.
Da je dobar brat i Bog bi ga imao.
Ako zlotvora nemaš, majka će ti ga roditi.
Brat bratu najdublje oči vadi.

SRODSTVO

Bliža je košulja nego haljina.
Vrana vrani oči ne vadi (svoj na svoga neće).
Vuk na vuka ni u toru neće (svoj na svoga ni u najvećoj nevolji neće udari).
Drvo se na drvo naslanja a svoj na svoga (a čovjek na čovjeka).
Đe dođe nevjesta, zaovi nema mjesta (neka se uda i bježi iz kuće).
Jetrvice braću dijele.
Kazali su naši stari, da za tuđa tuđ ne mari.
Ko se na svoga tuži, sam sebe ruži.
Koliko je bijelijeh vrana, toliko je dobrijeh maćeha.
Lako je onome kome je Bog ujak.
Majka kćerku kara, snaši prigovara.
Maćeha zla utjeha.
Nije ni on tikva bez korijena (kaže se za nekoga za koga se misli da nema nikog svoga, a on ima i braće i sestara ili drugi dobar oslonac).
Sa svojim jedi i pij ali nikakva posla nemaj.
Svinje se kolju između sebe, ali kako kurjaka opaze, one se sve slože na njega.
Teško domu u kom sloge nema, i junaku u bratstvu nejaku.

ŽENA

Da joj zašiješ usta, na stražnjicu bi progovorila (kaže se za lajavu ženu).
Dobro je ponekad i (pametnu) ženu poslušati.
Žena pijanica – gotova bludnica.
Žena se uzda u plač, a lopov u krivokletstvo.
Žena će samo onu tajnu sačuvati koju ne zna.
Ženi, zmiji i mački ne treba vjerovati ni kada su mrtve.
Ženu, djecu i psa treba biti i hraniti.
Ženu, pušku i konja može čovjek pokazati, ali u naruc ne davati.
Kada žena plače, pitaj je šta hoće.
Lajava žena, često puta bijena.
Lakše je sačuvati zeca u gori nego ženu na domu.
Najgora žena vrijedi pedeset groša, a dobra se nikakvim novcima platiti ne može.
Ne daj kobile u najam, niti puštaj ženu na sajam.
Ni u moru mjere, ni u ženi vjere.
Opasala se jezikom, ko kuja repom (kaže se za lajavu ženu).
Pruža pogan jezik kao krava posran rep (kaže se za neko Jezičavi čeljade koje druge grdi i ruži poganim riječima).
Sačuvaj me, Bože, od rđave zemlje i zle žene.
Sačuvaj nas, Bože, brkate žene i ćosav čovjeka.
Što žena da mužu i krmku, dvostruko he joj se vratiti.
Pridrži mi, seko, kopile da se one kurve napsujem.

PRIJATELJSTVO

Ako nađeš prijatelje nove, ne zaboravi stare.
Bolje je neprijatelju po smrti ostaviti, nego od prijatelja za života iskati.
Bolje u susjedstvu prijatelj, nego u svijetu brat.
Drž ‘se nova puta i stara prijatelja.
Dok sa nekim vreću brašna ne pojedeš, ne možeš ga upoznati.
Čovjek čovjeka ne može poznati dok sa njim džak soli ne izede.
Zlo godište roda ište, a nevolja prijatelja.
Ko se od ljudi krije, bolje da ga nije.
Tko ima prijatelja, ima i dušmana.
Ne vjeruj prijatelju za trpezom nego na vratima od tamnice.
Ne druži se s onim s kojima se ne možeš počupati (za drugarstvo treba tražiti sebi ravnoga).
Nesta vina, nesta razgovora; nesta blaga, nesta prijatelja.
Sačuvaj me, Bože, od prijatelja, a od neprijatelja sam ću se čuvati.
U starom neprijatelju nikad prijatelja.

ŽIVOT

Bogu božje, caru carevo,
Svoje ne dam, tuđe ne diram,
Svoje branim, radim pa imam.
Đe mačke nema, tu miševi kolo vode.
Đe su mnoge babice, tu su djeca kilava.
Kome domaćinu pola čeljadi ne moli Boga za smrt a polovina za život, taj nije dobar domaćin (već mlakonja i nesposobnjaković).
S glave riba smrdi (do stariješine sve stoji).
Kada mačka nije u kući, miševi kolo vode.
Teško kući đe lud zapovijeda.
Ne zna onaj koji kusa, već ovaj koji drobi.

SLUGA

Badava se ni Kristov grob ne čuva.
Bolje je dobroga služiti nego rđavu zapovijedati.
Za hranu služi samo pseto a ne i čovjek.
Ko nije služio, ne umije ni zapovjedati.
Koju vodu moraš piti, nemoj je mutiti.
Svježi konja đe gospodar kaže, pa makar ga raski-dali vuci.
Teško je tuđu kuću služiti, a još je teže svoju steći.
U mlađega pogovora nema (ima da sluša).
Čiji hljeb jedeš, onoga i pjesmu pjevaj.
Nije ni on tikva bez korijena (kaže se za nekoga za koga se misli da nema nikog svoga, a on ima i braće i sestara ili drugi dobar oslonac).
Sa svojim jedi i pij ali nikakva posla nemaj.
Teško domu u kom sloge nema, i junaku u bratstvu nejaku.

ODJEĆA

Nije svaka kapa za svačiju glavu.
Obuci krmku zlato, on he opet u blato.
Odijeća ne čini čovjeka čovjekom.
Sve su seke u nedjelju lijepe.
Šareno i budali je drago.

PUTOVANJE

Bolje je i dva puta zapitati nego jedanput zalu-tati.
Bolje se sa pola puta vratiti nego na kraju vrat slomiti.
Bolje se ciganski voziti nego gospodski hoditi.
Ko pita, ne skita.
Pametan polako ide a brzo dođe.
Preko preče, naokolo bliže.

GOSTOPRIMSTVO

Gost i riba treći dan smrde.
Da su bolji gosti, bila bi bolja i čast.
Dobro mi došao, kad te đavo donio (kaže se nemilu gostu).
Dođe gost pa razori post.
Dođoše divlji pa rašćeraše pitome.
Donesi sobom, pa sjedi sa mnom.
Donijela u ruci, odnijela u guzi (kaže se za gošću koja je ostala u gostima duže nego što treba).
Najmilija gosta tri dana dosta.
Nezvan došao, nepočašćen pošao.
Nezvani gost mjesto za vratima.
Nije što mislite, no što vidite (kaže domaćin gostima kada ih nudi jelom a oni se nećkaju, očekujući nešto bolje).
Nuđenu gostu brojeni zalogaji (koga domaćin često nudi za trpezom, na onoga gleda kako jede i broji mu zalogaje).
Pogledaj mu na obuću, pa ga puštaj u kuću.
Sita gosta teško je počastiti.

JELO, PIĆE, PIJANSTVO

Ako ne umijem napiti (nazdraviti), a ja umijem popiti.
Ako je malo mlijeka, blizu je rijeka.
Ako si gladan, pogladi se po trbuhu.
Besnu psetu i pijanu čovjeku uvijek se treba s guta skloniti.
Bolje je mrtav pijan nego mrtav trijezan.
Veće oči od trbuha (kaže se za proždrljivca).
Više je dana nego kobasica (ne valja pojesti sve za jedan dan).
Više je ljudi pomrlo od jela i pića nego od gladi i žeđi ..
Voda nije ni u čizmi dobra (kažu pijanci).
Glad i kurjaka iz šume išćeram.
Gladnom čovjeku slatke su i divljake.
Gora je glad od kuge.
Da zna kadija šta je rakija, on bi mjesto ćitapu (knjige) držao bardak pod glavom (kažu pijanci).
Da je meni i polosa vina, samo nek je krčmarica mlada.
Drž ‘se, proja, na svadbi sam bila (kaže se stidljivoj ženi koja je bila na
gozbi u tuđoj kući pa ponovo jede kod svoje kuće).
Đe se pije, primakni se; đe se bije, odmakni se.
Đe cigani piju, onđe je dobro vino.
Đe dvojica jedu, ima i za trećeg.
I car legne da se jelo slegne.
Kakav si na jelu, onakav si na dijelu.
Ko pomnogo pije, po glavi se bije.
Kratka večera – dug život.
Kruha današnjega – vina godišnjega.
Liže kao mačka, a ždere kao vuk (kad se ko za vrijeme jela stidi a ovamo jede za dvojicu).
Malo jede, ali se lijepo nosi.
Ne zove se pijanica onaj koji mnogo popije, nego onaj koji se opije.
Ne igra suknjica već sita guzica.
Ne jede ni vuk svaki dan mesa.
Ne živimo da jedemo, već jedemo da živimo.
Nema grijeha u jelu već u zlu djelu.
Nema osobe bez crvena vinca.
Nijesam pijanica, ma mi je mila kapljica.
Od jeftina mesa čorba za plot (ili. .. za vrata).
Od čega sit, od toga i debeo (kaže se za one kojima svako jelo prija).
Pijana čovjeka i Bog čuva.
Pijanom se i vlak s puta uklanja.
Pojeo bi masno deku na Veliki petak (kaže se za velike proždrljivci).
Sir koji plače i rakija koja skače, valjaju (mastan sir i jaka rakija).
Sit gladnome ne vjeruje.
Hvala, Bože, i na čorbi, a meso ću odspavati (kaže siromah).
Sa prijateljem jedi i pij da mu je slađe, a sa nepri-jateljem da mu je manje.
Što trijezan misli, pijan govori.